Tijelo
NAŠ DRUGI MOZAK 2. dio
Što je potrebno za zdravu mikrofloru?
-Raznolikost vrsta dobrih mikroorganizama– što raznolikije, to bolje
-Brojnost svake vrste – što više, to bolje
-Hrana – hrane se vlaknima (kojih ima u svoj cjelovitoj biljnoj hrani)
Što uništava naš drugi mozak?
Česta upotreba antibiotika i farmaceutskih lijekova, procesuirana hrana, GMO hrana, gazirana pića poput Coca Cole i Spritea, premalo vlakana, previše namirnica životinjskog porijekla, stres – sve to narušava zdravlje naše mikroflore.
Jeste li znali da samo jedna kura antibiotika posve mijenja sastav naše mikroflore? Antibiotici po svojoj definiciji uništavaju bakterije u našem tijelu, no uz patogene uništavaju i dobre bakterije koje su tu da nas štite i čuvaju, dok često patogene vrste postanu otporne i prevladaju.
Kako se manifestira disbalans u mikroflori?
Kad se poremeti ravnoteža dobrih i loših bakterija u crijevima:
– teže probavljamo hranu, javlja se nadutost, plinovi, zatvor i drugi probavni problemi
– sindrom propusnih crijeva (dobre bakterije čuvaju zaštitni sloj crijeva)
– depresija, anksioznost, loše raspoloženje
– slabija koncentracija, pamćenje, nejasne misli, sporije učenje
– slabija apsorpcija hranjivih tvari
– manjak važnih nutrijenata poput vitamina B12 ( ključan za zdravlje mozga i živčanog sustava)
– povećana želja za šećerom (to je hrana za loše bakterije i mikroorganizme poput kandide koji prevladavaju i stvaraju želju za šećerom – sjetite se da mikroflora šalje poruke mozgu!)
– alergije i osjetljivosti na hranu
– sezonske i druge alergije
– slabiji imunitet
– problemi s kožom
– problemi s disanjem
– slabljenje zaštitne barijere u crijevima i u mozgu
Dugoročan disbalans u probavnom sustavu može dovesti do razvoja neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, demencije i drugih.
Kako povratiti ravnotežu mikroflore?
Uvođenjem fermentiranih namirnica u našu dnevnu prehranu nam može itekako pomoći da se poveća broj dobrih mikroorganizama. Bilo bi dobro uz svaki obrok unijeti 1-2 velike žlice fermentirane namirnice ili napitka po izboru.
Na primjer: uz doručak možete popiti malo kefira, uz ručak pojesti žlicu do dvije kiselog kupusa, uz večeru popiti malo kombuche.
Za početak krenite s malom količinom pa postepeno povećavajte. Možete krenuti s jednom žličicom kefira ili rasola (sok kiselog kupusa) kojeg možete dodati npr. u mlaku juhu (visoka temperatura može ubiti dobre bakterije). Nakon par dana povećate količinu na jednu žlicu. Tako ćete kroz nekoliko tjedana doći do doze koja vam je potrebna.
Najbolje je jesti domaće fermentirane proizvode. Tada točno znate što stavljate, sigurni ste da nije pasterizirano (jer time se uništavaju mikroorganizmi) i to je ustvari personalizirana hrana, prilagođena upravo vašim potrebama (kada se ručno radi, hrana koju pripremate dolazi u dodir s vašom mikroflorom kože koja prenosi informaciju što vam treba…).
Evo popisa najboljih fermentiranih namirnica:
- Domaći kiseli kupus
- Domaći kiseli krastavci
- Kimchi – korejski ljuti kiseli kupus
- Kefir – vodeni, voćni
- Kefir od kokosove vode, kravljeg ili biljnog mlijeka
- Kvas od cikle
- Kvas od voća
- Miso pasta
- Soja sos
- Tempeh
Dobre bakterije se hrane vlaknima kojih ima u voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, gljivama, sjemenkama i oraščićima. Zato je važno svakodnevno uzimati dovoljnu količinu biljne hrane (životinjske namirnice: meso, riba, jaja i mliječni proizvodi nemaju vlakna).
Sad kad znate koliko je važan naš drugi mozak, pobrinite se njega i on će vam višestruko uzvratiti – bit ćete još zdraviji, sretniji i pametniji!
Leave a reply