KESTEN

Na koje načine volimo ovu popularnu sezonsku slasticu

Iako se pojam „comfort food“ može prevesti kao hrana koja pruža utjehu, nekako se čini da je puno obuhvatniji od samo onog koji tješi. Jer kesteni su upravo to. Slatki za nepce, ugodni za oko, zabava za društvo (ako ih ne skupljate po šumi, sigurno ih zajedno pečete i gulite i pri tom se dobro zabavljate), koriste se u mnogim jelima, od slanih do slatkih. Zanimljiva činjenica u današnje vrijeme je ta što kesteni spadaju u bezglutensku prehranu.

Nešto malo manje od polovice sastava kestena čini škrob, što ih poput krumpira čini vrlo zasitnom namirnicom, možda malo teže probavljivom ali vrlo energizirajućom. Iz tog se razloga od njegovih plodova proizvodi brašno, koje je pomalo slatkastog okusa i ustvari bezglutensko, a koristi se za izradu peciva, kruha, muffina, pita, keksi, rolada, torti, palačinki, u salatama, kao dodatak raznim umacima, juhama, tjesteninama…da nabrajamo još? Osim toga, plod kestena bogat je vrijednim mineralima i vitaminima kao što su magnezij, kalcij, kalij, fosfor, pogotovo željezo, skoro sve skupine vitamina B, obiluje i vitaminom C što ga čini izuzetno hranjivom namirnicom. Odličan je izvor prehrambenih vlakana koji smanjuju razine lošeg kolesterola u krvi.

Toliko se koristio u ranije doba da je u srednjem vijeku bio glavna namirnica u prehranjivanju siromašnijih slojeva društva. Rimski car Cezar dao je spaliti šume kestena na područjima koje je osvajao kako bi time uništio izvore hrane domaćem stanovništvu. Nadalje, stabla kestena mogu doseći i preko 500 godina starosti, a kažu znanstvenici i da postoje čak fosili kestena stari preko 8 milijuna godina. Zanimljivo je da stablo kestena može naraste i do 25 metara uvis.

Kesteni cvijetaju vrlo kasno, tek početkom lipnja i idealna su prehrana za pčele u to doba jer im je to jedini izvor peluda. Nakon što se opraše muški i ženski cvjetovi, razvija se plod, obložen dobro nam poznatom bodljikavom korom, koji dozrijeva tek u rujnu ili listopadu, pa je tako otporan na mraz i nisku temperaturu, i do -17 stupnjeva celzija.

Razlikujemo dvije vrste – pitomi (Castanea sativa) i divlji kesten (Aesculus hippocastanum). Pitomi kesten je taj koji je jestiv i koji uveseljava naše nepce, dok se divlji kesten koristi više u ljekovite svrhe. Tako je npr. med od kestena izuzetno hranjiv i ljekovit, te odličan za rješavanje probavnih smetnji i gastritisa. Listovi se koriste kao čaj kako sadrže čak 95% tanina, razne esencijalne smole te vitamin K koji je dobar kod zaustavljanja krvarenja (sužava krvne žile). Ali i plodovi pitomog kestena čiste krv i jačaju imunitet. Od plodova je poznata tinktura za proširene vene i probleme s cirkulacijom. Poznate Bachove kapi koje pomažu kod učenja i koncentracije se izrađuju upravo od pupova kestena.

Staro je vjerovanje pronađete li 3 sjemenke u jednom plodu divljeg kestena, imat ćete dobro zdravlje!

Možda je sada malo kasno da ga tražite po šumi, ali sigurno nije kasno za uživati u njegovim zdravim okusima. Sigurno ste ga do sada već isprobali na mnoge načine, mi vam donosimo recept za možda manje poznatije jelo, naravno slasticu, od kestena u obliku veganskog kesten moussa:

 

VEGANSKI KESTEN MOUSS

SASTOJCI:
110 g (tamne) čokolade, grubo nasjeckane
3 žlice sojinog mlijeka (ili nekog drugog biljnog mlijeka po želji),
1 šalica kesten pirea
1 žlica ruma (opcionalno)
4 žlice kokosovog vrhnja

POSTUPAK: Zagrijte čokoladu i sojino mlijeko, te dodajte pire od kestena i rum. Dobro promiješajte da se sve spoji, a zatim smjesu izlijte u zdjelu, zatvorite posudu i stavite u hladnjak najmanje 4 sata.
Kokosovo vrhnje istucite pjenjačom kako bi se zgusnulo i pretvorilo u šlag.

Posložite red moussa, red šlaga i uživajte u okusima!

No Comments

Post A Comment