Divine Energy Park | 11 ODLIČNIH IZVORA BILJNIH PROTEINA
yoga,meditacija,zdravlje,kriya,kundalini,čakre,disanje,kobra,pomlađivanje,lifestyle,healthy life,divine, ashtanga yoga,viniyasa yoga,hatha yoga,kapalabati,anuloma viloma,svijest,joga,krija,chakra,
17552
post-template-default,single,single-post,postid-17552,single-format-standard,qode-quick-links-1.0,woocommerce-no-js,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,qode-content-sidebar-responsive,columns-4,qode-theme-ver-16.8,qode-theme-bridge,disabled_footer_bottom,wpb-js-composer js-comp-ver-5.5.2,vc_responsive

11 ODLIČNIH IZVORA BILJNIH PROTEINA

Protein je građevna jedinica svake naše stanice u tijelu – kože, mišića, kostiju, noktiju i kose…
Aminokiseline su građevne jedinice proteina. Postoji ukupno 22 aminokiseline od kojih je devet esencijalnih aminokiselina. Njih je potrebno unositi kroz hranu jer ih naše tijelo ne može proizvesti samo.

Istina je da proteina ima u svemu pa tako i u biljkama. Meso nije jedini izvor proteina. Dapače, biljni proteini su puno lakše probavljivi od životinjskih te ih tijelo može bolje iskoristiti. Pošto su sitnije molekularne strukture i lakše se apsorbiraju, dovoljna je manja količina biljnih proteina od onih životinjskih da bi se zadovoljile naše potrebe.

Ako se pitate kako je to moguće, sjetite se samo da neke od najsnažnijih i najvećih životinja poput slona, nosoroga i gorile jedu samo bilje i dobivaju sve što im je potrebno. Dapače, životinje čije mlijeko i meso konzumiramo radi proteina svoje proteine dobivaju od bilja.
U nastavku navodimo 11 odličnih izvora biljnih proteina (ima ih još puno).

1) KVINOJA – žitarica bez glutena koja sadrži ugljikohidrate, vlakna i sve esencijalne aminokiseline, što je čini potpunim proteinom. Lako se probavlja i mogu je jesti svi, od djece i sportaša do starijih.
1 šalica skuhane kvinoje = 17 gr proteina
Sadrži još vitamin B, E, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar, antioksidanse…

2) HELJDA – predstavlja kompletan izvor proteina. Ne sadrži gluten te je bogata vlaknima, vitaminima – B kompleks i mineralima kao što je magnezij. Smanjuje krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi pa je odlična za dijabetičare.
Može se jesti kao žitarica uz jelo, u varivima, juhama, u punjenoj paprici i sarmi kao zamjena za meso, kao brašno u keksima, kruhu, palačinkama…
1 šalica skuhane heljde = 13 g proteina

3) AMARANT – još jedna žitarica bez glutena. Izuzetno je bogata proteinima, vlaknima, vitaminima B6, željezom, fosforom, cinkom, manganom… Sadrži visoku razinu lizina – esencijalne aminokiseline koja je manje zastupljena u drugim biljnim namirnicama.
Odličan je za slatke jutarnje kaše, kao zamjena za griz, u juhama, varivima, a može se jesti i kao kokice.
1 šalica=9g proteina

4) TEMPEH – fermentirana soja. Predstavlja najzdraviju varijantu jela od soje jer sadrži i dobre bakterije iz procesa fermentacije koje
pomažu probavi. Predstavlja kompletan izvor proteina jer sadrži sve aminokiseline. Odlična je zamjena za mesna jela, za pržena jela, za vege burgere, tacose, odreske itd.
Kada kupujete, pazite da je iz organskog izvora.
1 serviranje (100 g) =20 g proteina

5) GRAHORICE – sve vrste graha: bijeli, trešnjevac, azuki, mungo… su odličan izvor proteina, a bogati su i vlaknima, što je odlično za probavu i imunitet. Grah je bogat nutrijentima koji smanjuju upale u tijelu, reguliraju šećer u krvi pa su odlični za dijabetičare. Važno ih je pravilno pripremiti – namočiti preko noći te skuhati sljedeći dan do kraja ili napraviti klice.
Mogu se jesti u varivima, dodavati u bogate salate, jesti kao prilog, smiksati u paštetu…
100 g = 21g proteina ili
1 šalica skuhanog graha= 15 g proteina

6) LEĆA – bogata je vlaknima, mineralima, ugljikohidratima i proteinima.
Može se dodavati u variva, juhe, jesti zasebno kao prilog, dodavati u vege šnicle…
1 šalica = 19 g proteina

7) SLANUTAK – odličan izvor proteina, ugljikohidrata, vlakana i vitamina B6 i K. Također sadrži minerale poput željeza, kalcija, magnezija, fosfora, cinka, mangana, selenija i drugih. Zato je odličan za zdrave i snažne kosti, snižava kolesterol, visoki krvni tlak i šećer u krvi.
Može se jesti kao prilog jelima, u salatama, kao namaz – humus, u povrtnim juhama, u vege burgerima kao zamjena za meso, kao falafel…
1 šalica skuhanog slanutka= 15 g proteina

8) ORAŠČIĆI – bademi, orasi, lješnjaci, pistacio… Izuzetno su bogati proteinima, no i mineralima, vitaminima kao što je vitamin E i zdravim masnoćama.
Dobro ih je namočiti preko noći da budu lakše probavljivi i da se udvostruči dostupnost većine minerala i vitamina.
Mogu se posuti po salatama, dodati u smoothije, jutarnje pahuljice, u desertu, kao grickalica…
1 šalica= 24 g proteina

9) SJEMENKE – lan, konoplja, chia, konoplja, suncokretove , bučine, sezamove sjemenke.. – bogate su proteinima, mineralima, odličan izvor omega kiselinama – 3, 6, 9.
Mogu se posuti po salatama, dodati u jutarnje pahuljice, smoothije, samljeti pa posuti po jelu, ili dodati kao brašno u slastice.
28 g ( 2-3 žlice) sjemenki= 6-9 g proteina

10) SPIRULINA – izuzetno je bogata proteinima. U suhom stanju, spirulina je 70% protein. Predstavlja potpuni protein jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Lako je probavljiva, a uz to sadrži i antioksidanse, obilje vitamina, minerala, karotenoide i klorofil. Ima dvostruko više željeza, 12 puta više kalcija i više nego dvostruko više proteina od mesnog odreska.
Može se piti kao tableta ako ne volite okus ili kao prah dodavati u sokove, smoothije pa čak i kuglice i salate.

11) ZELENO LISNATO POVRĆE – povrće poput špinata, kelja, blitve, brokule sadrži iznenađujuću količinu proteina. Izuzetno je bogato vitaminima -kao što su vitamin C, A, B6, mineralima poput željeza, kalcija, magnezija; enzimima, antioksidansima… Također sadrži vlakna koja pomažu u probavi, detoksiciraju tijelo te pomažu u kontroliranju tjelesne težine.
Povrće se može pripremati kao prilog uz jelo, pirjati, jesti u juhama, varivima, dodavati u smoothije, zelene sokove, u vege šnicle…
100g = 3-4g proteina

Koliko proteina dnevno treba unijeti?
Količina dnevnog unosa proteina se može izračunati vrlo jednostavno. Preporuča se 0,8 g po kilogramu težine, što znači da osoba koja ima 65 kg treba unositi 52 g proteina dnevno (65 x 0,8g). Tu količinu, naravno, treba prilagoditi stilu života, osobe koje su fizički aktivnije ili puno treniraju trebaju unositi i više.

Sve više se ruše stereotipi da se proteini nalaze jedino u namirnnicama životinjskog porijekla i da su jedini dovoljni za zdravlje čovjeka. No, mnogi profesionalni bodybilderi i sportaši, čak i glumci okreću se ovom biljnom izvoru proteina koje naše tijelo lakše apsorbira i iskorištava u potpunosti, a ne opterećuju ga.

Ako želite obogatiti svoju prehranu isprobajte nešto novo.  Uživajte u novim okusima i velikoj snazi i lakoći svoga tijela.

1 Comment
  • Ana
    Posted at 13:31h, 10 ožujka Odgovori

    Jako zanimljivo! Uvrstila sam neke u prehranu i osjećam se odlično! Hvala na prijedlozima 😊

Post A Comment