NAŠ DRUGI MOZAK 1. dio

Jeste li znali da je naša probava direktno povezana sa zdravljem našeg mozga?
Čak 80% svih neurotransmitera u tijelu se proizvodi upravo u probavnom traktu.

O njihovoj uskoj povezanosti govori i činjenica da se u embriju mozak i probavni trakt razvijaju iz iste stanice, potom jedan odlazi gore a drugi dolje, no zadržavaju tu vezu tijekom cijelog života.

Premda se uvijek znalo o važnosti mikroflore, najnovija istraživanja pokazuju da je ta povezanost mozga i mikroflore veća i važnija nego što smo mislili te da je zdrava mikroflora u probavnom traktu od neizmjerne važnosti za zdravlje našeg mozga.

Probavni trakt je naš drugi mozak

Probavni trakt ima vlastiti mozak, tzv. crijevni živčani sustav. Baš kao i veći mozak u glavi, ovaj sustav šalje i prima impulse, bilježi iskustva i reagira na emocije. Njegove živčane stanice su pod utjecajem istih neurotransmitera. Probavni trakt može uznemiriti mozak baš kao što mozak može uznemiriti probavu.

Trbušni mozak (gut brain) ili crijevni živčani sustav nalazi se u omotačima tkiva koja oblažu jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo (cijeli probavni trakt od usta do anusa).
To je mreža neurona, neurotransmitera i proteina, ona ima sposobnost da djeluje samostalno, da uči, da se sjeća i stvara „gut feelling“. Sadrži 100 milijuna neurona – više od kičmene moždine i perifernog živčanog sustava.

Gastrointestinalni sustav je dom za trilijun dobrih bakterija i ima direktnu komunikaciju s mozgom. Oni međusobno stalno izmjenjuju poruke. To je dio komunikacijskog sustava koji je nevjerojatan, bolji od bilo kojeg postojećeg komunikacijskog sustava na zemlji.

Zanimljivo je da devet puta više poruka ide iz probavnog trakta u mozak nego iz mozga u probavi trakt. Naš trbušni mozak komunicira i s drugim sustavima (endokrinim, imunološkim) i sa stanicama. To pokazuje koliko je zdravlje našeg probavnog sustava i balans naše mikroflore bitan za zdravlje i pravilan rad mozga, i ne samo mozga već cijelog tijela i svih sustava.

80% svih neurotransmitera se proizvodi u crijevima … a serotonina čak 90%! Što to znači?

Ako je narušena ravnoteža mikroflore, nema dovoljno dobrih bakterija da se proizvede dovoljno neurotransmitera poput serotonina. To direktno utječe na naše raspoloženje jer znamo da je serotonin poznat kao hormon sreće. Sad vam je jasnije kako zdravlje našeg probavnog sustava djeluje na naše raspoloženje. Ako manjka serotonina, može se javiti depresija, anksioznost, loše raspoloženje…

No, to nije sve. Serotonin koji se proizvede tijekom dana se preko noći pretvara u melatonin – hormon za spavanje koji se još naziva i noćni hormon sreće. No ako nema dovoljno serotonina, neće se proizvesti ni dovoljno melatonina. Tada loše spavamo, ujutro se ne osjećamo odmorno te ne dolazi do ključnih procesa kao što su detoksikacija i regeneracija tijela koje se odvijaju tijekom noći.

Kako bi sve funkcioniralo kako treba, bitno je održavati naš donji mozak zdravim te našu crijevnu mikrofloru snažnom i raznolikom.

Dosad se smatralo da su bakterije loše i da nam štete te da ih treba uništiti. No sada znamo da su dobri mikroorganizmi tu da nas štite, potiču iscjeljenje i podržavaju život. Kada bi one umrle, umrli bismo i mi.

Čudesna mikroflora

Najnovija istraživanja pokazuju da su upravo dobre bakterije i drugi mikrobi u našem tijelu ključni za naše zdravlje i da sudjeluju u mnogim izuzetno važnim funkcijama i procesima u tijelu.

Četiri ključne uloge mikroflore u crijevima su:
Imunitet
Detoksikacija
Dobar rad probave
Proizvodnja neurotransmitera

Zdrava mikroflora je zaslužna za:
-Proizvodi vitamine i minerale
-Regulira hormone
-Proizvodi iscjeljujuće tvari
-Održava zdravlje crijeva
-Bolje probavljanje i apsorpcija hranjivih tvari iz hrane koju jedemo
-Proizvode se određeni vitamini i minerali
-Otklanjaju se ostaci neprobavljene hrane (obično mesa)
-Bolji rad mozga, fokus i koncentracija, bolje pamćenje, brže reagiranje, čak pomaže u uklanjanju poremećaja pažnje (ADHD)
-Poboljšava se raspoloženje, smanjuje depresija i anksioznost,
-Smanjuje se prirodno želja za šećerom
-Bolja detoksikacija
-Više energije
-Bolji imunitet
-Održavanje željene tjelesne težine

Uz pomoć dobrih bakterija otklanjanju se ostaci neprobavljene hrane u probavnom sustavu (koja u protivnom ostaje, raspada se te ispušta toksine…), poboljšava se razgradnja te apsorpcija hranjivih tvari, što znači da s manje hrane možemo unijeti više potrebnih nutrijenata.

Čitaj više…