6 VRSTA DIVLJEG POVRĆA

Divlje povrće iz prirode je odlična superhrana kojom možemo obogatiti svoju uobičajenu prehranu. Ove biljke obično zovemo korovima jer su vrlo otporne, uporne i lako se šire ako imaju priliku. Upravo je to znak njihove potentnosti, snage, zdravlja i izdržljivosti. Divlje povrće je koncentrat nutrijenata i životne sile koja im omogućuje da prežive i najteže uvjete. Kad ih konzumiramo, te kvalitete daju nama pa su stoga izuzetno blagotvorne za naše zdravlje
Iako manje po veličini, divlje povrće iznimno je po nutritivnim sastavu je neusporedivo hranjivije od uzgojenog povrća. Bogato je nutrijentima, vitaminima, mineralima i enzimima, tako da je dovoljno da se mala količina doda u našu uobičajenu salatu, smoothie ili varivo.
Također divlje bilje je doslovno svježa lokalna hrana jer dolazi direktno iz prirode na naš stol i tanjur bez da je prošla cijeli niz radnji od višednevnog transporta, stajanja na policama trgovina te prelaska preko ruku tko zna koliko ljudi. Kod divljeg bilja točno znamo što jedemo, izbjegavamo loše stvari poput GMO-a, hibridizirane hrane, pesticida, herbicida, fungicida, konvencionalnih gnojiva, kemikalija…

Zdravija mikroflora i jači imunitet
Divlje bilje sadrži iznimno korisne mikroorganizme iz tla koje zahvaljujući današnjem strahu od bakterija i prevelike sterilnosti većini nas nedostaju, a ključne su u mnogim bitnim funkcijama našeg tijela. Oni nam daju zdravu mikrofloru, jači imunitet, bolji rad mozga i još mnogo toga.

Antistresni učinak
Kretanje i traženje bilja po prirodi je vrlo opuštajuće za našu psihu i um koji je nerijetko preopterećen brigama i mislima. To je odličan način da se više krećemo, udišemo svježi zrak te da više vremena provodimo u prirodi, a sve to jača imunitet i popravlja raspoloženje.
Donosimo vam pet najčešćih vrsta divljeg povrća!

Maslačak (Taraxacum officinale)
Mladi listovi maslačka jedne su od najpoznatijih jestivih korova na svijetu. Raste posvuda, na livadama, po parkovima, vrtovima, uz putove i živice.
Maslačak je prirodan diuretik i detoksikator, simulira probavu, pojačava tok žuči, poboljšava rad jetre i metabolizam masti.
Listovi su nazubljeni i glatki te rastu blizu zemlje i beru se za jelo od 3. do 6. mjeseca. Biljke koje rastu u hladu su ukusnije od onih na suncu.
Svi dijelovi maslačka su jestivi. Mladi listovi koriste se kao salata, cvjetovi se dodaju na sendviče, u salate, a koriste se i za pripremu meda sličnog sirupu. Od prženog korijena priprema se nadomjestak za kavu. Pupoljci se mogu ukiseliti te služiti kao zamjena za kapare. Uzgaja se kao povrće u mnogim zemljama svijeta.
Idealno vrijeme za sakupljanje korijenja je od rujna do veljače – tad sadrži najviše inulina, zbog čega mu je i ljekovito djelovanje snažnije. Može se jesti sirov, tanko narezan ili pržiti pa upotrijebiti za pripremu nadomjestka za kavu.

Cikorija (Cichorium intybus)
Cikorija, još poznata kao vodopija i radič, odlično je divlje povrće. Može ju se pronaći posvuda jer raste kao korov pored staza i puteva, po pašnjacima, livadama, uz rubove šuma.
Biljka se kultivirala i koristila za jelo i kao lijek još od antičkih vremena, od 300.-te godine prije Krista.
Mladi izdanci potiču lučenje probavnih sokova što olakšava i ubrzava probavu, a korijen se stoljećima koristio kao ukusan i ljekovit čaj.
Mnogi miješaju cikoriju i maslačak jer su listovi slični. No, razlikuju se po tome što su listovi cikorije veći, duži i više nazubljeni, a biljka za razliku od maslačka naraste puno viša ( čak 1,5 m) i ima svijetloplave cvjetove.
Listovi i korijen divlje cikorije su gorki i opori, a cijela biljka je jestiva (list, cvijet i korijen). No, bez obzira na intenzivan okus, divlja cikorija je specijalitet u kuhinjama diljem Europe i Amerika. Posebno je vole u talijanskoj, španjolskoj, grčkoj, turskoj kuhinji te kod nas u Dalmaciji.
Gorčina se smanjuje kuhanjem i odbacivanjem vode, a dodaju se i sastojci koji mijenjaju okus, kao češnjak. Potom se može kuhati s hranom kao zeleno povrće ili isjeckati u salatu i poslužiti s uljem i octom.
Korijen se suši, prži i melje te se koristi kao pripravak za izradu bijele kave.
Mladi listovi se beru u proljeće prije cvatnje, do šestog mjeseca. Bogat su izvor C vitamina i karotina.
Mladi pupoljci mogu se kiseliti, a otvoreni cvjetovi se dodaju salatama ili kao ukras na kolače.
Biljka ljekovito djeluje na jetru, probavni sustav, dijabetes i još mnogo toga.

Kopriva (Urtica dioica)
Susrećemo je posvuda i sigurno smo se barem jednom na nju spekli u svom životu.
Listovi se mogu brati u proljeće i ljeto, mladi listovi su puno ukusniji od starih. Jednom kad kopriva krene u sjeme, nemojte je više brati za jelo. Unatoč tome, sjemenke koprive su izuzetno zdrave i ljekovite, čak se zbog svoje snage nazivaju europskim ginsengom. Sakupljaju se u jesen, suše i zatim melju ili prže na tavi te sipaju po hrani kao začin ili se jedu kao suplement.
Kopriva detoksicira organizam, potiče izmjenu tvari, bogata je mineralima, posebno željezom pa se preporučuje kod anemije.
Kopriva je izuzetno blagotvorna za naše zdravlje, jača imunitet, detoksicira organizam, potiče izmjenu tvari, pomaže kod alergijskih reakcija, prehlade i opće slabosti.

Mladi listovi se mogu dodavati u juhe, variva, dinstano povrće, slane pite… Budite oprezni prilikom branja te uvijek nosite zaštitne rukavice. Jednom kad se listovi opare više ne izazivaju žarenje.

Portulak (Portulaca Oleracea)
Od svih zelenih biljaka portulak ima najviše omega-3 masnih kiselina. Vrlo je popularan u azijskim, srednje američkim i europskim zemljama, gdje se smatra delikatesom (jede se kao zeleno povrće). Koristi se već više od 4.000 godina.
Portulak je sukulent koji raste ljeti u toplim krajevima. Smatra se egzotičnim korovom, raste brzo i obilno.
Listovi su mu mesnati, a okus je slatkasto kiselkast.
Jestivi su svi dijelovi portulaka osim korijena. Može se jesti sirov, oparen, kuham, dinstan, ukiseljen, a od njega se može praviti i sok.
Sadrži mnoštvo minerala i vitamina poput vitamina C, A, B te minerala poput kalcija, željeza, magnezija i cinka.
Može se dodavati u salate, juhe, dinstano povrće i slično. Prije konzumiranja ga je najbolje opariti vrućom vodom na pet minuta.

Mišjakinja (stellaria media)
Cijenjena je kao ljekovita biljka i divlje povrće još od rimskog doba. Latinski naziv Stela znači zvijezda jer cvijet podsjeća na zvijezdu.
Najbolje uspijeva u rano proljeće i jesen.
Idealna je za proljetne kure čišćenja te kao energetska bomba, kad ljudi često sjećaju umor kao posljedicu nedostatka vitamina nakon zimske prehrane.
Biljka se može koristiti svježa i suha, a sjemenke se melju u prah i koriste kao začin.
Mlada biljka je puno ukusnije od stare, a okus podsjeća na mladi klip kukuruza.

Crni sljez (malva silvestris)
Vrlo je čest na našim područjima. Raste uz puteve, ceste, na poljima, a uzgaja se i u vrtovima kao ukrasna biljka.
Malva dolazi od grčke riječi “malakos” što znači umiriti jer biljka ima umirujuće i iscijeliti će djelovanje na probavni i dišni sustav.
List, cvijet i korijen su svi jestivi i koriste se kroz povijest za liječenje i kao divlja hrana.
Crni sljez naraste preko jednog i pol metra, ima velike ružičaste cvjetove i meke listove.
Jedan je od najzdravijih lisnatih vrsta povrća.
Najukusniji su mladi listovi koji se beru od proljeća do sredine ljeta, sadrže velike količine vitamina C, karotin te željezo i kalcij.
Listovi se mogu jesti kao opareno povrće, cvjetovi se dodaju u salate i s njima ukrašavaju kolači. Jestivi su i nezreli plodovi koji sadrže svaki po desetak sjemenki finog orašastog ukusa.
Imaju i ljekovito djelovanje- smiruju probavni i dišni sustav.

Za inspiraciju donosimo vam i dva jednostavna recepta s divljim povrćem

Zelena salata s maslačkom i cikorijom

1 šaku mladih listova maslačka i cikorije operite, natrgajte na manje komade te dodajte u klasičnu zelenu salatu. Začinite jabučnim octom, maslinovim uljem i malo morske soli.

Varivo s koprivom i portulakom

Sastojci
• 1 mladi češnjak • 3 mrkve • 2 poriluka • 2 šake mlade koprive • 1 šaka mladog portulaka• 4 krumpira • 3 žlice maslinovog ulja • 3/4 čajne žličice kurkume u prahu • crni papar, himalajska sol • 2dl mlijeka od zobi ili riže

Priprema variva
1. Povrće (češnjak, mrkvu, krumpir i poriluk) očistite , operite i nasjeckajte.
2. Listove koprive i portulaka operite, a portulak prelijte vrućom vodom na pet minuta te procijedite.
3. Na maslinovom ulju pirjajte mladi češnjak. Kad omekša dodajte mrkvu i poriluk i nakon nekoliko minuta zalijte vodom. Dodajte krumpir. Posolite i popaprite po želji.
4. Listove koprive i portulaka nasjeckajte. Prilikom baratanja s koprivom obavezno nosite zaštitne rukavice.
5. 5- 10 min prije kraja kuhanja u varivo dodajte koprivu i portulak.
6. Na kraju dodajte 2 dl zobenog mlijeka i kurkumu te kratko prokuhajte. Po želji dodajte soli i papra.
Poslužite.

Divlje povrće je pravi dar prirode nama jer radi se o najzdravijim namirnica koje ćemo ikad jesti.