MIKROBIOM – Čovjekov najmoćniji saveznik

MIKROBIOM je naziv za sve mikroorganizme koji žive u i na našem tijelu. Ključan je za naše zdravlje i vitalnost, bolje rečeno – za naš opstanak. Svatko od nas na sebi i u sebi nosi 1,5 do 2 kg mikroorganizama, njih oko 100 trilijuna (1 trilijun = broj koji označava milijun bilijuna, odnosno milijun milijuna milijuna, brojčano se može zapisati kao jedan sa osamnaest nula). To su razne bakterije, virusi i fungalni organizmi kojih brojčano ima deset puta više od naših stanica. Mikrobiom se razlikuje od osobe do osobe i svačiji je jedinstven.

Dinamična ravnoteža mikroorganizama

U tih preko 100 trilijuna mikroba utvrđeno je oko 1200 vrsta mikroorganizama koji žive na i u ljudima širom planete.

Pojedinu osobu “naseljava” između 150 i 400 vrsta mikroorganizama raspoređenih posvuda pa tako govorimo o mikrobiomu nosa, sinusa i pluća (prekrivaju sluznicu dišnog sustava), oka, uha, pazuha, grudi, mikrobiomu vagine i mikrobiomu crijeva. Svaka od tih podzajednica ima izuzetno važnu ulogu u našem zdravlju.

Uz to što njihovih stanica ima 10 puta više od naših ljudskih, njihovih gena ima 100-150 puta više od naših ljudskih, što znači da smo samo 1% ljudi! Mi smo ustvari mini eko sustav koji je dio većeg eko sustava – Zemlje.

U užem smislu obično se pod pojmom mikrobiom misli na sve mikroorganizme koji nastanjuju naša crijeva, za što je uvriježen pojam probavna flora ili crijevni mikrobiom. Utječemo na njega sa svakim zalogajem hrane i gutljajem tekućine koji unosimo u sebe.

Omjer od oko 85% korisnih i 15% štetnih mikroorganizama u dinamičnoj ravnoteži smatra se zdravim crijevnim mikrobiomom.

Skladan suživot
Naš vlastiti genom (ukupni genetski materijal) nije dovoljan da obavlja sve fiziološke funkcije i aktivnosti našeg tijela. Prema najnovijim istraživanjima smatra se da sve funkcije, za koje smo mislili da rade naše ljudske stanice, zapravo rade naši mikrobi – oni metaboliziraju hormone, kontroliraju naše biološke ritmove i cikluse buđenja i spavanja, pomoću njih apsorbiramo hranu koju jedemo, pomažu u detoksikaciji tijela, najveći su generator nutrijenata…, a mi im za uzvrat dajemo dom i hranu. To je divan ples i sinergijski odnos između njih i nas.

Ti mikroorganizmi su konstantno u dinamičnoj interakciji s našom fiziologijom, kontroliraju razinu upala u tijelu, propusnost crijeva (što prolazi u tijelo, a što ne), rad mozga (sve mentalne procese uključujući koncentraciju, pamćenje i druge kognitivne sposobnosti), naše hormone, metabolizam, razinu nutrijenata, što apsorbiramo od hrane a što ne.

Oni svake minute utječu na sve te procese, kontroliraju naše zdravlje, čak i raspoloženje i misli te utječu na stavove. Dijele s nama tijelo od trenutka rođenja do smrti i ključni su za naše zdravlje ili bolest.

Za svaku poruku koju mozak pošalje crijevima, crijeva pošalju devet poruka mozgu. To znači da crijevni mikrobiom govori mozgu što da radi i da je mikrobiom taj koji vodi glavnu riječ.
Upravo zato želimo prijateljski mikrobiom!

Mikrobi komuniciraju s mitohondrijima (tvornicama energije) u našim stanicama i koordiniraju neprestani popravak, transformaciju, regeneraciju i čine nas jačima, a ne slabijima. To znači da ako nastavimo ubijati najmanja bića među nama, i mi ćemo umrijeti!

Mikrobi su također prvi koji metaboliziraju lijekove koje uzimamo. To znači da lijek može ili ne mora biti učinkovit, ovisno o našem jedinstvenom mikrobiomu.

Naš cijeli okoliš se filtrira kroz mikrobiom i transformira prije nego uđe u naše tijelo. Čak se i naše misli kroz njega filtriraju.

Crijevna mikroflora i raspoloženje

U crijevima se proizvodi 80% neurotransmitera i čak 90% serotonina bez kojeg dolazi do depresije, razdražljivosti, agresivnog i asocijalnog ponašanja. Samo taj podatak govori o važnosti zdrave i uravnotežene mikroflore crijeva za optimalan rad mozga i živčanog sustava te opće blagostanje čovjeka.

Upravljanjem i popravljanjem flore ne samo da možemo izliječiti simptome i bolesti, već i sam njen uzrok.

Što remeti naš mikrobiom?

Danas je kod mnogih ljudi mikrobiom disbalansiran zbog loše prehrane, stresa, loših životnih navika i životnog stila, izloženosti toksinima itd.

Antibiotici i farmaceutski lijekovi, procesuirana hrana i stres uzrokuju da se patogene bakterije množe. To sve ometa naš ekosustav, mikrobiom i imunitet. Stres također ubija dobre bakterije, a tko danas nije u stresu!

U prehrani je u zadnjih par desetljeća došlo do velikih promjena. Prisutno je sve više pesticida i herbicida. Posebno je opasan glifosat koji se sve obilnije šprica po usjevima (on jako učinkovito uništava dobre mikroorganizme, dok patogene zaobilazi), gmo hrana, procesuirana hrana, toksičnih dodaci hrani…; jedemo premalo vlakana i previše jednostavnih šećera, a premalo prave hrane koja dolazi iz prirode i bogata je nutrijentima, poput organskog voća, povrća, integralnih žitarica…

Imunitet

Što organizam ima raznolikiji i bogatiji mikrobiom, to smo manje podložni bolestima.

Mikrobiom komunicira s imunološkim sustavom i ta komunikacija je obostrana.
Gastrointestinalni trakt je najveći organ imunološkog sustava u tijelu. Ako jedemo stvari koje nam smetaju (poput glutena, mliječnih proizvoda, procesuirane hrane…), to može izazvati upale u tijelu, a upravo su upale osnova kroničnih bolesti.
Jedan od glavnih funkcija mikrobioma je da održi zdravlje stjenke crijeva koja kontrolira što ulazi u tijelo, a što ne. Zato je izuzetno važno iscijeliti crijeva nakon povrede stjenke (do koje dolazi zbog uzimanja antibiotika, procesuirane hrane, gmo hrane, pšenice…) i jesti pretežno cjelovitu biljnu prehranu i fermentirane namirnice.
Ključni segment u liječenju upala je da izliječimo stjenku crijeva te obnovimo i ojačamo mikrobiom. Na taj način djelujemo na sam uzrok bolesti.

Kako ojačati mikrobiom?

Ravnoteža u mikroflori se neće desiti sama od sebe, potrebno ju je održavati kroz prehranu i životni stil.
Imamo pravi mali unutarnji vrt.

Evo nekoliko osnovnih smjernica kako ga održavati kroz hranu:

1) Jesti što više biljne ishrane (koja je bogata vlaknima odn. prebioticima, hranom za dobre bakterije) – sjemenke, oraščiće, povrće, voće, žitarice, mahunarke, gljive. To su sve nutrijenti koji hrane dobre bakterije.
2) Hraniti ih dobrim masnoćama- avokadom, kokosom, maslinama…
3) Ne hraniti ih šećerom, procesuiranom hranom i rafiniranim uljima.
4) Redovito jesti fermentiranu hranu ili probiotike – 1-2 žlice kiselog kupusa, kefira ili nekog fermentiranog povrća uz svaki obrok bi bilo idealno.
Više o fermentiranim namirnicama možete pročitati ovdje

Životni stil i mikrobiom
Održavanje i promicanje zdravog mikrobioma je ključan faktor u ozdravljenju i održavanju zdravlja. Naš mikrobiom je odraz našeg direktnog okruženja. Današnje okruženje većine ljudi zapadnog modernog društva je posve izolirano (i filtrirano) od mikrobioma prirode.
Živimo često u stanu s klimom i kontrolom zraka i topline koji filtriraju sve iz okoline; zbog toga, ne samo da se uništavaju dobri mikrobi iz zraka, već ne doživljavamo izmjenu godišnjih doba, toplinu i hladnoću…
Mikrobiom je drugačiji po zimi i po ljeti, što je logično, jer je vegetacija drugačija, druge se biljke nalaze u okruženju, a zajedno s njima i različiti mikrobi. Oni su tu da nam pomognu da se lakše prilagodimo svom okolišu i da lakše preživimo. Zato im trebamo biti izloženi kroz što veći dodir s prirodom. Naše dnevne navike također utječu na njega.

Svakodnevnim korištenjem proizvoda za osobnu njegu (s umjetnim dodacima) poput šminke, antiperspiranta, šampona i antimikrobnih sapuna ispiremo i uništavamo zaštitni mikrobiom kože. Proizvodi za čišćenje kućanstva također uništavaju dobre bakterije na nama i u našem životnom okruženju, a koje su neophodne za zdravlje nas, naše obitelji, čak i kućnih ljubimaca.

Zato zamjenjivanjem klasičnih proizvoda sa prirodnima možemo izuzetno poboljšati svoje zdravlje.
Način života koji podržava zdrav mikrobiom uključuje: izbjegavanje antibiotika, ne živjeti sterilno, redovito uzimanje probiotika, boravak u prirodi – biti u kontaktu sa zemljom, sa čistim šumskim ili morskim zrakom; smanjenje stresa kroz tehnike meditacije, disanja i dr., dovoljno kvalitetnog sna.

Zaključak
Ako samo jednu stvar želimo promijeniti da budemo zdravi, to je da izgradimo zdrav mikrobiom. Stav mnogih ljudi je da su mikrobi loši, oni izazivaju strah i fobije upravo zbog nepoznavanja. No tko je tu uopće neprijatelj? Priroda? Kad vodimo rat protiv mikroba koji nam daju život i koji nas povezuju sa svim životom, možemo samo izgubiti.
Mi smo nevjerojatan spoj njih i nas i tek sad razumijemo koliko mikrobiom utječe na ono tko smo mi, na našu osobnost, inteligenciju, pa čak i naše stavove.

Mikrobiom je postao glavna tema u znanstvenim krugovima, predmet 20 tisuća studija u svim područjima medicine te dolazi do ogromnih novih otkrića i napretka u tom polju – endokrinologiji, kardiologiji, gastroenterologiji, neuromedicini itd.
Mudro je upoznati ih, a evolucija, ekologija i medicinska znanost bezrezervno upućuju da je još mudrije poštivati i podržavati ih.